Akutne infekcije dišnih puteva
  • Sviđa mi se
Akutne infekcije dišnih puteva, odnosno akutne respiratorne infekcije (ARI), najučestalije su bolesti čovjeka. Odrasla osoba u prosjeku oboli 3 do 5 puta godišnje, djeca češće, 4 do 7 puta godišnje, a djeca s boravkom u dječjem vrtiću i do 10 puta na godinu. Češće su infekcije gornjega dijela dišnoga sustava koje su u pravilu i mnogo lakše od infekcija u donjem dijelu. Učestalost ARI je velika zbog lakog prijenosa uzročnika zaraze, jer je čovjekov dišni sustav "najotvoreniji" sustav i jer ima mnoštvo uzročnika koji uzrokuju ove bolesti. Na sreću, većina ovih bolesti, posebno gornjeg djela dišnog sustava, je blaga i ne zahtjeva ozbiljnije ili dugotrajnije liječenje.
Uzročnici bolesti mogu biti virusi i bakterije. Najučestalije su blage infekcije gornjega dijela dišnoga sustava uzrokovane brojnim virusima koje zovemo obična prehlada, ili teži oblik, febrilni respiratorni katar. Ponekad se pojavljuju i njihove komplikacije, kad na virusom oslabljenom tkivu nastane bakterijske upala (upala uha, upala sinusa i streptokokna upala grla). Ozbiljna bolest gornjeg dijela dišnog sustava, koju uzrokuju virusi je gripa (influenca) koja se svake godine pojavljuje i zovemo je sezonska gripa. Pored ove gripe, ove godine se pojavila još jedna gripa koju zovemo pandemijska gripa (svinjska gripa). Gripa je ozbiljna bolest, jer se kod nje mogu javiti i dodatne komplikacije.

Obična prehlada

Obična prehlada je akutna, virusna upala sluznice nosa koja katkada zahvaća i ždrijelo. Javlja se tijekom cijele godine, ali je češća zimi. To je vrlo blaga bolest, kod koje se javlja neki od simptoma: kihanje, curenje , zatim začepljenost nosa, grlobolja i kašalj. Obična prehlada je uzrokovana virusima i liječi se uklanjanjem simptoma (simptomatski).

Febrilni respiratorni katar
Febrilni respiratorni katar je virusna upala gornjega dijela dišnoga sustava s povišenom temperaturom i ostalim respiratornim simptomima kao i kod prehlade: kihanje, curenje , zatim začepljenost nosa, grlobolja i kašalj. Za razliku od obične prehlade, ova bolest je teža i mogu nastati komplikacije, najčešće kao dodatna bakterijska upala. Težina bolesti znatno ovisi o vrsti virusnog uzročnika, ali i stanju sluznice dišnog sustava, te otpornosti organizma. Kao i prehlada, febrilni respiratori katar se liječi simptomatski.

Simptomatsko liječenje
Kod svih bolesti dišnog sustava, najvažnije je zaštititi sluznicu dišnog sustava, što podrazumijeva boravak na stalnoj, umjerenoj temperaturi, provjetravanje prostorija i vlaženje zraka. Neophodno je važno uzimanje veće količine tekućine (napitci sobne temperature ili blago zagrijani) i dostatan odmor.
Curenje ili začepljenost nosa - potrebno je vlažiti ili ispirati sluznicu nosa sa fiziološkom otopinom ili otopinom morske vode, a mogu se primjeniti i kapi za nos. Važno je znati da se kapi za nos ne smiju primjenjivati dulje od 7 dana, jer mogu oštetiti sluznicu nosa.
Grlobolja - mogu se koristiti razne otopine za grgljanje ili pastile za otapanje u ustima koje sadržavaju antiseptike i sredstva protiv upale i bolova
Temperatura i bolovi - primjenjuju se tablete paracetamola ili rijeđe acetilsalicilne kiseline ili ibuprofena, ali uz obaveznu preporuku ljekarnika. Kod povišene temperature valja mirovati
Kašalj - liječi se ovisno o vrsti kašlja, koji može biti neproduktivni (suhi) ili produktivni (vlažni). Za neproduktivni kašalj se primjenjuju antitusici, sredstva koja smiruju kašalj, a za produktivni sekretolitici, sredstva koja razrijeđuju bronhalnu sluz, kako bi se ona mogla iskašljati. Preparati se odabiru uz preporuku ljekarnika.

Postoje i "kombinirani" lijekovi koji u jednoj tableti sadržavaju sredstva protiv temperature i bolova, začepljenosti nosa, grlobolje ili blagog suhog kašlja, ali se o njihovom izboru i primjeni valja obavezno savjetovati s ljekarnikom.
Kod ovih bolesti mogu se primjenivati i neki od preparata koji djeluju na jačanje otpornosti organizma. Iako nemaju klinički dokazani učinak, oni kod većine osoba smanjuju trajanje bolesti i intenzitet simptoma, te se za njihov izbor treba savjetovati s ljekarnikom: C vitamin, razni vitaminsko-mineralni nadomjestci, cink, preparati ehinaceje, propolisa, matične mliječi i slično. Izbor ovisi o dobi i stanju organizma, te eventualnim kontraindikacijama.

Kada se treba javiti liječniku
- ako je temperatura 39°C ili više i traje 1-2 dana ili je blago povišena temperatura (38°) ali ne prolazi 7 dana
- ako se javlja bol u uhu ili bol u sinusima (između obrva ili ispod očiju, posebno prilikom saginjanja glave)
- ako se prilikom disanja javlja težina ili bol ili se čuje "pištanje"
- ako je grlobolja izrazito jaka sa osjećajem stezanja ili teškog gutanja
- ako je suhi, podražajni kašalj izrazito jak i traje dulje od 7 dana, ili ako se iskašljava krv
- ako oboljela osoba inače boluje od neke kronične bolesti dišnog sustava ili imunološkog sustava

Antibiotici
Ukoliko je liječnik dijagnosticirao neku od bakterijskih upala: streptokoknu anginu, upalu uha ili upalu sinusa, ili neku od upala donjeg dijela dišnog sustava, propisat će antibiotik. Važno je znati da antibiotici djeluju samo na bakterije, odnosno ne djeluju na viruse i nemaju nikakav učinak kod obične prehlade ili febrilnog respiratornog katara. Antibiotici se primjenjuju samo prema odluci liječnika i kad su propisani trebaju se uzimati točno prema uputi. Za pravilan učinak antibiotika važno je da se primjenjuju u točno određeno vrijeme i onoliko dugo koliko je propisana terapija. Uputu o uzimanju pacijent dobiva od liječnika i ljekarnika.

Sezonska i pandemijska gripa

Gripu uzrokuju virusi influence, koji se prenose zrakom u kontaktu sa zaraženom osobom ili rukama nakon dodirivanja zaraženog predmeta.
Cijepljenje je jedini način zaštite od gripe. Besplatno cijepljenje je za ugrožene skupine stanovništva: malu djecu, kronične bolesnike, starije od 65.godina, zdravstvene radnike, ali se preporuča i za ostalo stanovništvo. Upute o cijepljenju mogu se dobiti kod odabranog liječnika.
Druge mjere zaštite od infekcije ne postoje, a preporuča se često pranje ruku, izbjegavanje dodirivanja lica (usta i nosa) i uporaba papirnatih maramica koje se moraju odmah baciti. Primjena maski za lice nije od osobitog značaja u svakodnevnom životu i Svjetska zdravstvena organizacija je ne preporučuje.
Upotreba maske za lice kod osoba koje imaju simptome gripe može pomoći u zadržavanju respiratornog sekreta u osoba koje kašlju ili kišu i smanjuju rizik infekcije među bliskim kontaktima. Situacije gdje to može biti korisno uključuju: na putu kući ili u bolnicu nakon razvoja simptoma; prilikom kućne njege i kada je zbog drugih okolnosti neizbježan bliski kontakt oboljelog sa zdravim osobama. Uporaba maski za lice dolazi u obzir i kod zdravih osoba koje njeguju i brinu o bolesniku sa simptomima gripe (H1N1), pri čemu je važno znati kako ispravno koristiti i ukloniti maske za lice:
Kada se nosi maska izbjegavajte dodirivanje maske rukama.
Svaki put nakon dodirivanja vanjske strane maske ruke se moraju oprati.
Kad maske postanu vlažne, nužno ih je promijeniti.
Kod skidanja maske treba računati da je vanjska strana maske kontaminirana.
Nakon skidanja, maska se mora baciti u vreću za smeće.
Nakon skidanja maske, ruke se moraju oprati sapunom i vodom ili dezinficijensom.
Mogu se izbjegavati mjesta na kojima se okuplja veći broj ljudi.

Simptomi gripe mogu se razlikovati od simptoma prehlade jer se razvijaju tijekom svega par sati: visoka temperatura, često praćena zimicom, glavobolja i bolovi u cijelom tijelu, umor i malaksalost. Respiratorni simptomi: suhi kašalj, začepljenost nosa i grlobolja javljaju se kasnije. Kod svinjske gripe mogu se javiti i proljev i povraćanje.
Kod sumnje na gripu, važno je ostati kod kuće i liječnika kontaktirati telefonom, kako bi se spriječilo zaražavanje drugih osoba. Liječnik će dati uputu o liječenju koja uključuje mirovanje i simptomatsko liječenje kao i kod prehlade: uzimanje većih količina tekućine i lijekova za snižavanje temperature i protiv bolova. Ovisno o ostalim simptomima mogu se primjeniti i kapi za nos, sredstva protiv grlobolje i liječenje kašlja.
Postoje i specifični lijekovi protiv gripe, koji ponekad mogu spriječiti razvoj infekcije, a uglavnom znatno smanjuju trajanje i intezitet bolesti. Ovi lijekovi se primjenjuju isključivo prema odluci liječnika i mogu se nabaviti samo uz liječnički recept. Važno je znati da se lijekovi protiv gripe, da bi imali učinak, moraju primjeniti u što kraćem roku, najbolje 24 sata od kontakta sa uzročnikom.

Aleksandra Grundler, mr. pharm.



    


ANKETA

Hidratacija je vrlo važna za ispravno funkcioniranje organizma. Koliko vode dnevno vi popijete?