23.2.2010.
AIDS bi mogao nestati za 40 godina
Masovno testiranje svih koji su u riziku od HIV-a i njihovo liječenje antiretrovirusnim lijekovima (ART) može iskorijeniti globalnu epidemiju AIDS-a unutar 40 godina, tvrdi dr. Brian Williams iz Južnoafričkog centra za epidemiološka istraživanja i analize.
Masovno testiranje svih koji su u riziku od HIV-a i njihovo liječenje antiretrovirusnim lijekovima (ART) može iskorijeniti globalnu epidemiju AIDS-a unutar 40 godina, tvrdi dr. Brian Williams iz Južnoafričkog centra za epidemiološka istraživanja i analize. Dr. Williams pripada sve brojnijoj skupini stručnjaka koji vjeruju da bi anti-HIV lijekovi mogli postati najbolji način sprečavanja AIDS-a i čak njegove potpune eliminacije, bolji nego čekanje na razvoj uspješnog cjepiva. Njegova ideja će biti ispitana tijekom iduće godine, i to najprije u strogo kontroliranim kliničkim skupinama. One će biti sačinjene od tisuća ljudi iz Južne Afrike koji imaju visoku učestalost zaraze HIV-om, a potom će uslijediti slična istraživanja u SAD-u gdje se virus širi unutar nekih zatvorenih skupina. Nadamo se da ART-om nećemo samo sačuvati život zaraženih nego i smanjiti prijenos HIV-a, prepolovitibroj slučajeva AIDS-a udruženog s tuberkulozom unutar 10 godina, odnosno eliminirati infekciju unutar 40 godina, kazao je dr. Williams na skupu Američkog udruženja za unapređenje znanosti u San Diegu u Kaliforniji. ART lijekovi, naime, dramatično snižavaju koncentraciju HIV-a u krvi oboljelih i zaštićuju ih od razvoja AIDS-a te snižavaju mogućnosti da se virus prenese na druge osobe. Ako se dovoljan broj inficiranih ljudi tretira ovim lijekovima, Dr. Williams vjeruje kako će se infekcija smanjiti do te mjere da će epidemija nestati unutar životnog vijeka zaraženih, pa je realno očekivati da će AIDS biti eliminran do sredine stoljeća. Ovi su se lijekovi dosad koristili za spašavanje života, a ne i za zaustavljanja prijenosa zaraze, što može biti ostvareno samo uz masovno testiranje nakon kojega bi slijedilo brzo uvođenje terapije kod svih pozitivnih osoba.
Slobodna Dalmacija, 23.02.2010., Javorka Luetić